Astma je hronična bolest disajnih puteva koja uzrokuje upalu i suženje disajnih puteva. Ovo stanje može dovesti do otežanog disanja, kašlja, zviždanja u grudima i napada gušenja. Napad gušenja, poznat i kao astmatični napad, javlja se kada su disajni putevi suženi i uzrokuju teškoće u disanju. Ovo stanje može biti veoma zastrašujuće i zahteva brzu reakciju kako bi se sprečile ozbiljne posledice.
Astma je često povezana sa alergijama i može biti izazvana različitim faktorima kao što su prašina, polen, dim, zagađenje vazduha, infekcije ili fizička aktivnost. Važno je razumeti simptome astme i napada gušenja kako bi se pravovremeno reagovalo i sprečile komplikacije.
Ključne tačke
- Astma je hronična bolest disajnih puteva koja uzrokuje upalu i suženje disajnih puteva.
- Simptomi astme uključuju kašalj, otežano disanje, stezanje u grudima i gušenje.
- Kod zatvaranja dišnih puteva važno je smiriti osobu i pomoći joj da sedne u udoban položaj.
- Inhalatori i lekovi su osnovna prva pomoć za astmu i trebalo bi ih koristiti prema uputstvima lekara.
- Heimlichov manevar se koristi za oslobađanje disajnih puteva kod napada gušenja.
- Medicinsku pomoć treba potražiti ako simptomi astme ne popuštaju nakon primene inhalatora ili ako dođe do pogoršanja stanja.
- Prevencija astme i napada gušenja uključuje izbegavanje okidača, redovnu upotrebu lekova i redovne lekarske kontrole.
Kako prepoznati simptome astme i napada gušenja?
Simptomi astme mogu varirati od blagih do teških i uključuju otežano disanje, zviždanje u grudima, kašalj i osećaj stezanja u grudima. Ovi simptomi mogu biti pogoršani noću ili rano ujutru, posebno tokom fizičke aktivnosti ili izlaganja alergenima. Astmatični napad se može prepoznati po naglom pogoršanju simptoma astme, teškoćama u disanju, ubrzanom disanju, znojenju, panici i plavetnilu usana ili noktiju.
Važno je obratiti pažnju na ove simptome i reagovati brzo kako bi se sprečile ozbiljne posledice. Osobe koje boluju od astme trebalo bi da budu upoznate sa svojim simptomima i da imaju plan postupanja u slučaju napada gušenja.
Kako postupiti kod zatvaranja dišnih puteva?
Kada dođe do zatvaranja dišnih puteva usled astmatičnog napada, važno je pružiti prvu pomoć kako bi se olakšalo disanje i sprečile komplikacije. Osoba koja ima napad gušenja treba da sedne uspravno kako bi olakšala disanje, a tesna odeća treba da bude olabavljena kako bi se smanjio pritisak na grudni koš. Ukoliko osoba koristi inhalator, treba joj omogućiti da ga koristi prema uputstvima ili pomoći u korišćenju istog.
Važno je smiriti osobu koja ima napad gušenja i ohrabriti je da polako diše kako bi se smanjio osećaj panike. Ukoliko simptomi ne popuštaju ili se pogoršavaju, neophodno je potražiti medicinsku pomoć.
Prva pomoć za astmu: inhalatori i lekovi
Tip inhalatora | Doza | Broj doza |
---|---|---|
Bronhodilatatori | 100 mcg | 200 doza |
Kortikosteroidi | 50 mcg | 120 doza |
Kombinovani inhalatori | 100/50 mcg | 160 doza |
Osobe koje boluju od astme često koriste inhalatore kako bi olakšale disanje i sprečile napade gušenja. Inhalatori sadrže lekove koji šire disajne puteve i smanjuju upalu, što pomaže u ublažavanju simptoma astme. Važno je da osobe koje koriste inhalatore budu upoznate sa načinom korišćenja istih kako bi mogli da ih koriste efikasno u slučaju napada gušenja.
Pored inhalatora, lekovi za astmu mogu uključivati kortikosteroide koji smanjuju upalu disajnih puteva, bronhodilatatore koji šire disajne puteve i olakšavaju disanje, kao i druge lekove koji se koriste za kontrolu simptoma astme. Važno je da osobe koje boluju od astme redovno uzimaju propisane lekove kako bi kontrolisale svoje stanje i smanjile rizik od napada gušenja.
Prva pomoć za napade gušenja: Heimlichov manevar
U slučaju napada gušenja koji nije uzrokovan astmom, kao što je gušenje hranom ili stranim predmetom, može biti potrebno primeniti Heimlichov manevar kako bi se oslobodili disajni putevi. Ovaj manevar podrazumeva stavljanje ruke oko stomaka osobe koja se guši i primenu snažnog pritiska ka unutra kako bi se izbacila prepreka iz disajnih puteva.
Važno je da osoba koja pruža pomoć bude obučena za primenu Heimlichovog manevara kako bi se izbegle povrede ili komplikacije. Ukoliko osoba koja se guši gubi svest ili prestaje da diše, neophodno je odmah započeti sa reanimacijom kako bi se sačuvali život.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Ukoliko dođe do napada gušenja koji ne popušta ili se pogoršava uprkos primeni prve pomoći, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Takođe, ukoliko osoba koja boluje od astme doživi napad gušenja koji zahteva upotrebu inhalatora ili lekova, trebalo bi da bude pregledana od strane medicinskog osoblja kako bi se utvrdio uzrok napada i pružila odgovarajuća terapija.
Takođe, ukoliko osoba doživi napad gušenja praćen teškoćama u disanju, plavetnilom usana ili noktiju, gubitkom svesti ili drugim ozbiljnim simptomima, neophodno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć kako bi se sprečile ozbiljne posledice po zdravlje.
Prevencija astme i napada gušenja
Prevencija astme i napada gušenja podrazumeva izbegavanje faktora koji mogu izazvati simptome astme kao što su alergeni, dim, zagađenje vazduha ili infekcije. Osobe koje boluju od astme trebalo bi da redovno uzimaju propisane lekove kako bi kontrolisale svoje stanje i smanjile rizik od napada gušenja.
Takođe, važno je voditi zdrav način života koji uključuje redovnu fizičku aktivnost, zdravu ishranu i izbegavanje pušenja kako bi se ojačao imuni sistem i smanjio rizik od respiratornih problema. Redovne kontrole kod lekara takođe su važne kako bi se pratilo stanje astme i prilagodila terapija prema potrebama svake osobe.
U zaključku, astma je hronična bolest koja može uzrokovati teškoće u disanju i napade gušenja koji zahtevaju brzu reakciju i pravilnu primenu prve pomoć Važno je prepoznati simptome astme i napada gušenja, imati plan postupanja u slučaju napada i redovno uzimati propisane lekove kako bi se kontrolisalo stanje. Prevencija astme i napada gušenja podrazumeva izbegavanje faktora koji mogu izazvati simptome astme i održavanje zdravog načina života kako bi se smanjio rizik od respiratornih problema. Ukoliko dođe do napada gušenja koji zahteva primenu prve pomoći ili ne popušta uprkos tome, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se sprečile ozbiljne posledice po zdravlje.
Često postavljana pitanja
Kako prepoznati napad astme ili gušenja?
Napad astme može biti praćen simptomima kao što su otežano disanje, zviždanje u grudima, kašalj i osećaj stezanja u grudima. Napad gušenja može biti praćen naglim otežanim disanjem, nedostatkom vazduha, plavetnilom usana i noktiju, kao i panikom.
Kako pružiti prvu pomoć kod napada astme ili gušenja?
Prva pomoć kod napada astme ili gušenja uključuje smirivanje osobe, pomoć u uzimanju lekova za astmu (ako ih ima), sedenje u udobnom položaju, pružanje podrške pri disanju i pozivanje hitne pomoći ako simptomi ne popuste.
Kako postupiti kod zatvaranja dišnih puteva?
Kod zatvaranja dišnih puteva, prvo treba pozvati hitnu pomoć. Zatim, može se pokušati pomoći osobi udarajući je po leđima ili primenom Heimlich-ovog zahvata ako je osoba svesna i guši se hranom ili nekim predmetom.
Kako sprečiti napade astme i gušenja?
Da bi se sprečili napadi astme i gušenja, važno je izbegavati okidače koji mogu izazvati napad, redovno uzimati propisane lekove za astmu, održavati zdrav način života i imati plan postupanja u slučaju napada.